Život pod milosti

Život vjernika pod milosti

Milost je neodvojivi dio života - vjerujućeg čovjeka – života Kršćanina. Ne samo da se Božja milost veličanstveno očitovala u daru Isusa Krista, već Božja milost kao vitalna snaga izražava život vjernika u Kristu.

Na mnogim mjestima Božja Riječ u Novom Zavjetu govori kako pisci objašnjavaju pojedine aspekte Božje milosti u odnosu na kršćanski život. To je možda najizrazitije istaknuto u Titu 2:11-14:

" Baš se tim očitova milost Božja u svoj spasiteljskoj snazi za sve ljude, da nas odgaja da se odrečemo bezbožnosti i svjetskih požuda te živimo umjereno, pravedno i pobožno u ovom svijetu kao ljudi koji iščekuju blaženo ispunjenje nade, naime, pojavu sjaja velikoga Boga, našega Spasitelja Isusa Krista. On je dao samoga sebe mjesto nas da budemo njegov izabrani narod, revan u djelima ljubavi." Tit. 2:11-14).

Ovdje apostol Pavao ne objašnjava misao u vezi s inkarnacijom ili utjelovljenjem Isusa Krista, već zabrinutost za discipliniranu službu i život pod milosti. Milost Božja predstavlja specifičan čin Inkarnacije. Božja milost se tako jasno očitovala u daru Isusa Krista vjerniku, da je govoreći relativno, utjecala na sve blagoslove koje vjernik prima od Boga.

Utjelovljenje Isusa Krista se ispoljava u promijenjenim životima vjerujućih

Drugim riječima – utjelovljenje Isusa Krista se izražava ispoljavanjem tog utjelovljenog života Isusa Krista u životu i kroz život vjernika svakoga dana u kontinuitetu.

Apostol Pavao ovdje želi istaknuti kako milost Božja ući i upućuje vjernika kako da živi svoj život na zemlji.

Taj glagol – učiti ili usmjeravati – obuhvaća ukupni koncept uzrasta – discipline, zrelosti, poslušnosti, napretka i slično. To uključuje napuštanje i bježanje od zla u bilo kojem obliku i usmjeravanje na put dobra.

Ovih pet termina, što ih apostol Pavao u našem tekstu ističe, a to su: bezbožnost, svjetske požude, život umjerenosti, pravednost i pobožnost, ističu objekt i svrhovitost cilja učenja. To drugim riječima nama govori, da je postizanje takvoga života vjernika, upravo bio razlog utjelovljenja Isusa Krista.

Isus Krist je svojim dolaskom na ovu zemlju ispoljio Božju milost u promijenjenim životima Božjih ljudi.

Konačni cilj otkrivenja Božje milosti u Isusu Kristu nije uvjerenje vjernika nego promjena njegova karaktera ispoljena u praktičnom životu.

Što podrazumijevamo tim pojmom - karakter Kršćanina – kao cilja učenja o milosti. I ako to podrazumijeva mnoge detalje, najbitnije je da milost podrazumijeva Kristov karakter – Kristovu narav. Učenje Novoga Zavjeta, upravo iznosi tvrdnju, kako je u svojoj biti – milost Isus Krist.

Radi toga, isticanje da milost ima namjeru da nas ući ili upućuje na plođenje – reprodukciju, oponašanje te iste milosti u životu vjernika, treba prihvatiti da to zapravo znači, kako Isus Krist želi proizvesti – oponašati Sebe u životu vjernika – Kršćanina.

Živjeti umjereno, pravedno i pobožno je upravo oponašanje Isusa Krista.

Kako milost producira – oplođuje milost?

Ponovno, apostol Pavao nam daje odgovor – stavljajući vjernika pod milost.

" Dakle, neka više ne vlada grijeh u vašem smrtnom tijelu, tako da vas podvrgne njegovim požudama! Niti više dajte svojih udova kao oružje nepravednosti u službu grijeha! Naprotiv, prinesite Bogu sami sebe – sebe kao takve koji ste od mrtvih postali živima – a svoje udove kao oružje pravednosti u službu Bogu! Grijeh, naime, neće gospodariti nad vama, jer niste pod Zakonom, već pod milošću." (Rimlj.6:12-14)

U tom odjeljku, što nas upućuje na kršćansko posvećenje, " biti pod milosti" – znači sasvim suprotno stanje nego "biti pod Zakonom". To je sasvim jasno rečeno, da je stanje "biti pod milosti" sasvim suprotno stanju " biti pod Zakonom". To nas upućuje na to, kako je jedini put za Kršćanina – za vjernika – da ostvaruje sveti život u stanju "pod milosti". Iako se, relacija između Zakona i milosti često dovoljno ne razumije, no, ipak, "biti pod milosti" je temeljni način života vjernika pod milosti.

Što je to - zakon Kristov?

U Novom Zavjetu se na više mjesta susrećemo s pojmom – zakon Kristov. Što se pod tim podrazumijeva? Zakon Kristov je " sustav pravila ili principa za ponašanje" vjerujućih – Kršćana u njihovu životu slijeđenja Krista. Iako je vjernik oslobođen Mojsijeva Zakona, on nikada nije slobodan od Kristova zakona. Sloboda od Zakona nije bezakonje, ili dozvola, ili dopuštenje da se živi kako se hoće – bilo kako, a da se zadovolje Božji zahtjevi prema vjerniku.

Kao što to apostol Pavao za sebe jasno govori: " S onima koji su bez zakona bio sam kao bez zakona – iako nisam bez Zakona Božjega, štoviše, podložnik sam Kristova zakona – da pridobijem one koji su bez zakona." (I.Kor.9:21)

To je upravo istaknuto da je zakon Kristov definitivni kod što obuhvaća stotine specifičnih zapovijedi. Biti subjekt u tom Kristovu zakonu je upravo to značenje "biti pod milosti", jer je zakon Kristov fokusiran na učenje o milosti.

Istražujući što je sadržaj i koji su principi u tom Kristovom zakonu, možemo ukratko istaknuti:

  • to je mjerilo ponašanja za naš život: " Za to i mi, opkoljeni tolikim oblakom svjedoka, odbacimo od sebe svako breme i grijeh koji lako zavodi, te ustrajno trčimo na utakmici koja nam je određena! Uprimo pogled u začetnika i završitelja vjere, u Isusa, koji namjesto određene mu radosti podnese križ ne mareći za sramotu te otada sjedi s desnu Božjeg prijestolja!" (Hebr.12:1-2)
  • To je pitanje odnosa ropstva : " Sve mi je dopušteno- Ali sve nije korisno...- Ali ja neću ničemu robovati. Na znate li da su vaša tjelesa Kristovi udovi? (I.Kor.6:12,15)
  • Je li to kamen spoticanja za tebe – kakav je tvoj odnos prema braći? " Tako, dok griješite protiv braće i ranjavate njihovu slabu savjest, griješite protiv Krista. Zato, ako će jelo navesti na grijeh moga brata, doista neću više nikad jesti mesa, da svoga brata ne navedem na grijeh." (I.Kor.8:12-13) "Prema tome, kamen koji su odbacili graditelji – upravo taj – postao je ugaonim kamenom, za vas koji vjerujete dragocjen, a za one koji ne vjeruju kamen spoticanja, stijena sablazni. O nj se spotiču jer ne vjeruju Riječi: to je njihova sudbina. Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevsko svećenstvo, sveti puk, narod određen za Božju svojinu, da razglasite slavna djela onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo." (I. Ptr.2:7-9)
  • Je li taj Zakon privlačan za vas? "Mudro se vladajte prema onima koji su vani! Iskorišćujte prigodu! Neka vam riječ bude ljubazna, solju začinjena, da znadete odgovoriti svakome kako treba." (Kol.4:5-6) " Uistinu, iako sam slobodan s obzirom na sve, pretvorio sam se u roba svima da ih pridobijem što više." (I.Kor.9:21)
  • Je li se u vašem životu Bog efikasno očituje? " Prema tome, bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da što drugo činite, sve činite na slavu Božju." (I.Kor.10:31) Možeš li za sve što radiš tražiti Božji blagoslov? Dakle, što je Božja slava? To je pojedinačno ili višestruko očitovanje Božjih karakteristika u tvom životu i kroz tvoj život. To je očitovanje Boga kroz tvoj život drugim ljudima.
Val Evanđelja 2014. © Sva prava pridržana.