dr. sc. Josip Mikulić



Josip Mikulić, dr. sc., dobro je poznat kao publicist kršćanske literature i evangelizator (autor je knjiga »Moj bližnji«, »Susret s Isusom«, »Živjeti s Isusom«, »Uskrsnuti s Isusom«). Preveo je i organizirao tisak većeg broja knjiga poznatih kršćanskih autora kao što su: T. Epp: »Tijelo i duh u sukobu«, T. Epp: »Test života«, T. Epp: »Ljubav je odgovor« – ta je knjiga podijeljena u 100 000 primjeraka i pet izdanja prognanicima za vrijeme rata u Hrvatskoj; Oswald Smith: »Spasenje Božje«, Peter Deyneka: »Mnogo molitve mnogo sile«.

Josip Mikulić je bio potpredsjednik Saveza baptista Jugoslavije, sekretar Saveza baptista Hrvatske, starješina Baptističke crkve Zagreb i dr.

Kako i gdje možete nabaviti knjige dr. sc. Josipa Mikulića "Moj bližnji", "Susret s Isusom", "Živjeti s Isusom", "Uskrsnuti s Isusom" i "Božja ljubav je odgovor"?

Knjige šaljemo pouzećem nakon narudžbe putem elektronske pošte autora:

E-mail: josip.mikulic4@zg.t-com.hr



Autor: dr. sc. Josip Mikulić

Znanost (grč. episteme - razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia; eng. i fr. science; njem. Wissenschaft) je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama. Znanost je objektivno, sistematizirano i argumentirano znanje o zakonitostima, činjenicama, pojavama i njihovim vjerojatnim uzrocima. Stečeno je i provjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim pokusom i pravilnim razmišljanjem. Također, znanost nije samo skup znanja, već i način razmišljanja i gledanja stvarnosti. Taj se pogled temelji na razumu, logici, kritici, sumnji te objektivnom, slobodnom i samostalnom razmišljanju. Znanost je također objektivna, sustavna, logična, precizna i provjerljiva metoda prikupljanja, opisivanja, klasificiranja, definiranja, mjerenja, eksperimentiranja, uopćavanja, objašnjavanja i vrednovanja iskustvenih činjenica. Glavna obilježja su:

- objektivnost

- sustavnost

- argumentiranost (provjerljivost)

- logičnost

- preciznost

Znanost je otkriće novih spoznaja i rezultata.

Znanstvenik je pojedinac koji se na dobivene podatke pita kako i zbog čega, a željene odgovore pokušava dobiti nekom od metoda i dubljim ulaženjem u problematiku.

Znanje je moć, a znanost je stil života

Često čujemo prigovor vjernicima, kako ne postoje znanstveni dokazi o postojanju Boga i kako vjera u Boga nema nikakvog smisla za suvremenoga čovjeka. Kada sam kao vojnik u Jugoslavenskoj armiji rekao kapetanu, zaduženom za moralno- političko obrazovanje, da vjerujem u Boga, on mi je odgovorio kako se čudi da kao obrazovan čovjek mogu vjerovati u Boga, i kako je to samo za zatucane ljude. Kada sam mu počeo nabrajati poznate i priznate znanstvenike kroz povijest, rekao mi je da mogu biti slobodan i otpustio me iz svoga ureda. I mnogi drugi, koje Biblija naziva „bezumnici" (Psalam 14. i 53.) tvrdili su isto.

Pa što su rekli ti poznati i priznati znanstvenici?

Aristotel (384 do 322) – grčki filozof prije Krista; Platonov učenik i kritičar, jedan od najvećih filozofa svih vremena. Sintetski um koji je enciklopedijski sabrao sve značajnije rezultate starogrčke filozofije i posebnih znanosti u nizu disciplina ( logika, metafizika, fizika, psihologija, etika, politika, astronomija, meteorologija, zoologija, poetika), izvršio značajna istraživanja i razvio originalne poglede, koji su stoljećima ostali uzorom evropskoj filozofiji i znanosti.

« Premda Boga ne može vidjeti ni jedna smrtna narav ipak ga mi iz njegovih djela upoznajemo. I tako dalje kroz vjekove.»

Kepler, Johannes (1571-1630), njemački astronom i matematičar, poznat po formulacijama zakona gibanja planeta koji predstavljaju bazu suvremene planetarne astronomije; po njemu su nazvani astronomski dalekozori.

« Tebi Stvoritelju i Gospode zahvaljujem ja što mi dopuštaš radovati se nad Tvojim djelima. Gle, ja sam evo dovršio djelo svog razuma snagom duha, koji si mi Ti podijelio, ja sam objavio ljudima slavu Tvojih djela.»

Newton, Isak (1642-1727) – engleski matematičar, fizičar, astronom i filozof; jedan od osnivača suvremene matematike (diferencijalnog i integralnog računa) i klasične fizike (otkrio zakone gravitacije, inercije, gibanja Mjeseca i planeta, disperziju svjetlosti. Glavno djelo: „Matematički principi prirodne filozofije" - kaže:

« Divni uređaji sunčanog sistema dolaze iz volje i upravljanja Svemogućeg i Sveznajućeg bića. Stoga bih skinuo kapu i naklonio glavu svaki put, kad bih izgovorio ime Božje.»

Baer K.Ernst (1792-1876), estonski zoolog, jedan od osnivača moderne embriologije kaže:

« Proučavajući rad i svrhovitost u čovječjem tijelu kličem od zanosa, kako je to divno sazdano da ništa ne slutiš kad vidiš čovjeka tako sakrivena u koži. I što sam ja dalje čitao – kaže on – činilo mi se da čujem snažnu propovijed, pa sam skinuo kapu s glave i došlo mi je da pjevam Aleluja.»

Pogledajte i dalje rekao sam tom kapetanu - druže kapetane, što govore mudri znanstvenici, što i sami možete pročitati u njihovim djelima:

Carl von Linne(1707-1778), švedski liječnik i prirodoslovac; uveo binarnu nomenklaturu po kojoj svaka biljka i životinja ima naziv roda i vrste; razvrstao biljni svijet na razrede, redove, porodice, rodove i vrste (Linneov sistem) kaže:

« Vidio sam Vječnog, Svemogućeg Boga. Našao sam njegove tragove u stvorenjima, u njima svima, pa i u najnesretnijima.»

Davy, Hamphry (1778-1829), engleski kemičar i fizičar: otkrio kemijske elemente Na, K, Mg, Ca, Sr, Ba, B: pronašao električni luk između ugljenih elektroda i rudarsku sigurnosnu svjetiljku kaže:

« U svim silama prirode vidio sam oruđe Božje.»

Amper, Andre-Marie (1775-1836) – francuski fizičar i matematičar; bavio se i botanikom i filozofijom; poznat po pionirskim istraživanjima iz područja elektriciteta i magnetizma. Poznat po Ampereovom zakonu – pravilo o linearnim tokovima električne struje, kaže:

« Bog je sakriven u svojim djelima i mi se preko njih uzdižemo k njemu i gledamo njegove božanske savršenosti.»

Liebig, Justus ( 1803-1873), njemački kemičar, jedan od osnivača agrikulturne i fiziološke kemije; sintetizirao mnoge organske spojeve (kloroform, kloral), uveo u poljoprivredu umjetno gnojenje tla (1840); uveo laboratorijske vježbe u kemijsku nastavu , usavršio kemijsku analizu organskih spojeva kaže:

«Samo onaj pravo spoznaje beskrajnu mudrost Stvoritelja svijeta, koji nastoji da razumije njegove misli u knjizi prirode.»

Siemens, Werner (1816-1892), njemački inženjer; 1866. izumio telegraf s kazaljkom i prvi dinamo-stroj; 1847. osnovao je s Johanom Georgom Halskeom elektrotehnički koncern koji posluje i danas kao tvrtka „Siemens-Halske". Kaže:

„Što dulje prodiremo u harmonično, nepromijenjenim zakonima uređeno, ipak našem razumu sakriveno upravljanje prirodnih sila, tim više se divimo neizmjernoj uređujućoj mudrosti, koja prodire svim stvorenim stvarima.»

Darwin, Charles ( 1809-1882), engleski prirodoslovac, osnivač teorije o evoluciji živih bića (darvinizam), izložene u djelu Porijeklo vrsta (1859):

Čak mora priznati i Darwin:

« Ja nemam namjeru da pišem kao bezbožac kada promatram ovaj divni svemir, a osobito čovječju narav, ne mogu nikako odobriti, kad se veli, da je to učinila slijepa i mrtva sila.»

¸Biblija – Sveto Pismo nam jasno dokazuje kako Boga možemo vidjeti svuda u njegovim djelima:

„Nebesa slavu Božju kazuju, naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih. Dan danu to objavljuje, a noć noći glas predaje. Nije to riječ, a ni govor nije, nije ni glas što se može čuti, al' po zemlji razliježe se jeka, riječi sve do nakraj svijeta sežu." (Psalam 19: 1-5)

Bog je čovjeku darovao život sa svim prednostima uočavanja zdravim razumom, dao je čovjeku i slobodnu volju da odlučuje kako će iskoristiti darovani život i prilike u kojima može pokazati koliko koristi taj razum.

Ali, Bog nije neutralan promatrač, Bog očekuje da čovjek bude zahvalan za darovani život i da tim životom proslavi svoga Stvoritelja.

„Bezumnik reče u srcu svom: „Nema Boga"

„Pokvareni rade gadosti; nitko ne čini dobro.

Bog s nebesa gleda na sinove ljudske da vidi ima li tko razuman Boga da traži. No, svi skrenuše zajedno, svi se pokvariše: nitko da čini dobro – nikoga nema.

Neće li se urazumiti svi što bezakonje čine, koji proždiru narod moj kao da jedu kruha? Ne zazivlju ime Božje: jednom će drhtati od straha, jer je Bog s rodom pravednim." (Psalam 14: 1-5)