dr. sc. Josip Mikulić



Josip Mikulić, dr. sc., dobro je poznat kao publicist kršćanske literature i evangelizator (autor je knjiga »Moj bližnji«, »Susret s Isusom«, »Živjeti s Isusom«, »Uskrsnuti s Isusom«). Preveo je i organizirao tisak većeg broja knjiga poznatih kršćanskih autora kao što su: T. Epp: »Tijelo i duh u sukobu«, T. Epp: »Test života«, T. Epp: »Ljubav je odgovor« – ta je knjiga podijeljena u 100 000 primjeraka i pet izdanja prognanicima za vrijeme rata u Hrvatskoj; Oswald Smith: »Spasenje Božje«, Peter Deyneka: »Mnogo molitve mnogo sile«.

Josip Mikulić je bio potpredsjednik Saveza baptista Jugoslavije, sekretar Saveza baptista Hrvatske, starješina Baptističke crkve Zagreb i dr.

Kako i gdje možete nabaviti knjige dr. sc. Josipa Mikulića "Moj bližnji", "Susret s Isusom", "Živjeti s Isusom", "Uskrsnuti s Isusom" i "Božja ljubav je odgovor"?

Knjige šaljemo pouzećem nakon narudžbe putem elektronske pošte autora:

E-mail: josip.mikulic4@zg.t-com.hr



Autor: dr. sc. Josip Mikulić

Kako naći pravi odgovor na to pitanje?

Od kuda smo mi došli?  Jesmo li se slučajno našli na ovoj zemlji kao živa bića, kao ljudi? To je pitanje koje se postavlja pred čovjeka u svim vremenima i na svim područjima. Mnogi bježe od pravog traženja odgovora na to pitanje, dok mnogi u predrasudama ili gotovim prihvaćenim za njih t.zv. „rješenjima“ i ne žele dublje ulaziti u traženje pravoga odgovora.
Činjenice iz poznate nam povijesti i arheologije nas vode natrag za 10-tak tisuća godina, ne više! Sve su ostalo samo teorije.
Kada je sve počelo i kako? To su važna pitanja. Kada i kako je nastao ljudski život? Do sada postoje mnoge znanstvene i t.zv.„znanstvene“ teorije što pokušavaju naći odgovor na pitanje nastanka ljudskoga života na zemlji.
Tako na primjer Colin Chapman, u svom djelu „Kršćanstvo na kušnji“,  sumira tri teorije o ljudskom životu.

  1. Čovjek je stvorenje stvoren na sliku Božju – i to sliku Boga Biblije ( Pogled  kršćana koji se oslanjaju na Bibliju),
  2. Čovjek je stvorenje stvoren od Boga – ali ne Boga Biblije ( Pogled primitivnih religija, Islama i deizma – religiozno – filozofski nazor koji tvrdi postojanje boga izvan ovoga svijeta, ali koji smatra da bog poslije akta stvaranja svijeta dalje na njega ne utječe),
  3. Čovjek nije stvorenje Božje jer ne postoji stvoritelj kao osoba. ( Pogled koji zastupa humanizam, egzistencijalizam, komunizam i istočne religije).

Biblija i znanost

Mnogi su ljudi pokušali pod okriljem znanosti srušiti autoritet Biblije. Jedan od načina kako pokušavaju omalovažiti Bibliju je taj, da tvrde, kako Biblija nije više suvremena za ovo naše napredno vrijeme.
Međutim, tko god istražuje Bibliju prema svim znanstveno utvrđenim metodama brzo će ustanoviti kako se Biblija nije suprotna istinitoj znanosti. Da, upravo u Bibliji će svatko naći onaj pravi znanstveni izazov koji Bog upućuje svakom razumnom čovjeku: „Kušajte i vidite kako je dobar Bog, blago čovjeku koji se njemu utječe.“ (Ps.34:9).
Upravo Biblija jasno oslikava one ljude koji odbacuju i ne priznaju Boga, kada kaže: „ Bezumnik reče u srcu: 'Nema Boga“ (Ps.14:1).  Dakle, Bog poziva čovjeka, da baš onim po čemu se razlikuje od životinje, zdravim razumom istražuje ima li Boga, i tko je sve stvorio?
Pravi znanstvenik se ne može niti okrenuti oko sebe a da ne zapazi Boga u svim stvorenjima. Tako osnivač organske kemije Justus v. Liebig (1803.-1873) je ustanovio: „ Najveća vrijednost i uzvišenost prirode leži u tome, da nam ona predaje istinsko kršćanstvo.“
Tako isto i Biblija poziva čovjeka da gleda u prirodu – stvorenje Božje i tamo nađe Stvoritelja:
„ S neba se zaista očituje gnjev Božji na svaku bezbožnost i nepravednost ljudi koji istinu priječe nepravednošću. Jer njima je  očito ono što se može doznati o Bogu: Bog im je to zapravo objavio. Uistinu, njegova se nevidljiva svojstva, njegova vječna moć i božanstvo, promatrana po njihovim djelima, opažaju od postanka svijeta. Tako nemaju isprike.“ (Rimlj.1:18.20)
Teorija evolucije, koju je pokrenuo Darwin, tvrdi da je čovjek nastao postepenim razvojem od nižih ka savršenijim bićima. Mnogi učenici i studenti, ne ulazeći u istraživanje, to ponavljaju kako bi postigli zadovoljavajuću ocjenu na ispitu. Mnogi znanstvenici se stoljećima trude da iz mrtve materije stvore živu stanicu. Kada bi nekome to i uspjelo, to bi samo bio dokaz, da je za stvaranje nečega potreban živi stvoritelj. Danas već mnogi matematičari odbacuju teoriju evolucije, jer znaju da se ne može održati prema matematičkim zakonitostima.
Čovjek je mnogo složenije biće, nego što mnogi misle, pa nije mogao nastati igrom slučaja.
Poznati učenjak Lord Kelwin je naglasio: „ Mrtva tvar ne može postati živom bez utjecaja žive tvari. To je naučna stvarnost. Ona je za mene toliko stvarna kao što je stvarno postojanje sile teže.“ (Mauro.str.81)
Zatim on priznaje: „ Spreman sam priznati i prihvatiti zakon koji važi za sva vremena i sve prostore. Život nastaje kroz život, i bez utjecaja života ne može nastati život.“ (Mauro. Str. 81)
Niti jedan znanstvenik ne odlazi u istraživački laboratorij da čini neplanske pokuse, već unaprijed dobro razmišlja i oslanja se na postojeće zakone prirode.
Isus Krist – ta vječna Riječ – je stvorio zakone prirode,  Bog je kroz tu živu Riječ – Isusa Krista – stvorio živa bića i sav svemir. Svaki pogled na zvjezdano nebo, trebao bi nas izazvati na štovanje Boga. Biblija nam govori:
„ Nebesa slavu Božju kazuju, naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih. Dan danu to objavljuje, a noć noći glas predaje. Nije to riječ, a ni govor nije, nije ni glas što se može čuti, al' po zemlji razliježe se jeka, riječi sve do na kraj svijeta sežu.“(Ps.19:1-5)
Riječ Božja – Biblija nema za cilj samo stvoriti ili otkriti od kuda život, nego i održati život na ovome svijetu.

I ponovo si postavljamo pitanje: Od kuda život? 

Evo tvrdnje kojoj ne trebaju argumenti. Bog nije predvidio da nam je to potrebno. Evo pravoga odgovora,:
„ U početku stvori Bog nebo i zemlju.“ ( Post. 1:1) i zatim nam otkriva kako je tekao slijed stvaranja svega, pa i čovjeka na ovoj zemlji. Pročitajte 1. poglavlje Knjige Postanka, jer nam vrijeme ne dozvoljava da to sada učinimo.
Zatim nam evanđelist Ivan otkriva u svom Evanđelju u 1. poglavlju, kada kaže:
„ U početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše kod Boga – i Riječ bijaše Bog. Ona u početku bijaše kod Boga. Sve je po njoj postalo i ništa što je postalo nije bez nje postalo. U njoj bijaše Život, i život bijaše svjetlo ljudima. I svjetlo svijetli u tami i tama ga ne obuze. Svjetlo istinito, koje rasvjetljuje svakoga čovjeka dođe na ovaj svijet. Bijaše na svijetu, i svijet postade po njemu, a svijet ga ne upozna. K svojima dođe, ali ga njegovi ne primiše. A svima koji ga primiše dade vlast da postanu djeca Božja: onima koji vjeruju u njegovo ime, koji nisu rođeni ni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževlje, nego – od Boga. I Riječ tijelom postala i nastanila se među nama i mi smo promatrali slavu njegovu, slavu koju ima kao Jedinorođenac  od Oca – pun milosti i istine. (Iv. 1: 1- 5,9-14)

 „ U početku stvori Bog nebo i zemlju.“ ( Post. 1:1) i zatim nam otkriva kako je tekao slijed stvaranja svega, pa i čovjeka na ovoj zemlji. Pročitajte 1. poglavlje Knjige Postanka, jer nam vrijeme ne dozvoljava da to sada učinimo.
Zatim nam evanđelist Ivan otkriva u svom Evanđelju u 1. poglavlju, kada kaže:
„ U početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše kod Boga – i Riječ bijaše Bog. Ona u početku bijaše kod Boga. Sve je po njoj postalo i ništa što je postalo nije bez nje postalo. U njoj bijaše Život, i život bijaše svjetlo ljudima. I svjetlo svijetli u tami i tama ga ne obuze. Svjetlo istinito, koje rasvjetljuje svakoga čovjeka dođe na ovaj svijet. Bijaše na svijetu, i svijet postade po njemu, a svijet ga ne upozna. K svojima dođe, ali ga njegovi ne primiše. A svima koji ga primiše dade vlast da postanu djeca Božja: onima koji vjeruju u njegovo ime, koji nisu rođeni ni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževlje nego – od Boga. I Riječ tijelom postala i nastanila se među nama i mi smo promatrali slavu njegovu, slavu koju ima kao Jedinorođenac  od Oca – pun milosti i istine. (Iv.1: 1- 5,9-14)

Od kuda čovjek i njegov život na ovoj zemlji?

Biblija, nasuprot svim pogledima i teorijama što ih čovjek iznosi, je jednostavna i uvijek svježa. Jednostavno počinje s izjavom da je tu Bog. Bog postoji i mi ga možemo upoznati. Malo nam je ostavljeno, kako bi nam dokazivalo tu činjenicu. Upravo prvi stih Biblije nas obavještava: „ U početku stvori Bog nebo i zemlju“. Vrlo jednostavno.
Nakon stvaranja fizičkog i materijalnog svijeta, uključujući zemlju, Biblija uči da je Bog stvorio ribe, životinje i ptice. Zatim, bez neke velike pompe, Sveto Pismo daje ovaj kratki izvještaj:
„ I reče Bog: ' Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim, i stoci – svoj zemlji – i svim gmizavcima što puze po zemlji!' Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih. I blagoslovi ih Bog i reče im: ' Plodite se i množite i napunite zemlju, i sebi je podložite! Vladajte ribama u moru i pticama u zraku i svim živim stvorovima što puze po zemlji!“ (Post.1:26-28)

A kako je počeo život čovjeka – od koga je došao život?

U drugom poglavlju Biblija to jasno opisuje:
„Jahve, Bog, napravi čovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne duh života. Tako postane čovjek živa duša.“ (Post. 2:7).
Dakle, kada je ljudski život počeo? Ljudski život je počeo kada je Bog udahnuo duh životni u fizičko tijelo što ga je Bog stvorio od elemenata iz zemlje. To je bio duh života, jer je udahnut od samoga, živoga Boga.
Upravo Božja Riječ – Biblija potvrđuje ponovo tu Božju tvrdnju:
„ Ja sam načinio zemlju i čovjeka na njoj stvorio; svojim sam rukama razapeo nebesa i zapovijedam svim vojskama njihovim.“ (Iz.45:12)
Vidite, ljudski je život počeo stvaralačkom silom i životom od vječnoga Boga Stvoritelja svega što vidimo i ne vidimo. Taj ljudski život je počeo od Božjega daha. Kada je Bog „udahnuo duh životni“ počeo je život čovjeka na zemlji. Taj početak je  bio život od Boga, to nije jednostavni zrak, što ga mi udišemo, nego je to Božji život.

Kako na to pitanje postanka života odgovara znanost?

Netko će reći, zašto da vjerujem u to što Biblija govori, ja ću priznati samo ono što kaže znanost. Da, hoćeš li stvarno to vjerovati? Možda ćeš se razočarati u svojim predrasudama i početi drukčije gledati na Bibliju, kao Božji izvor informacija.
Cijenjeni slušatelju, dozvoli mi, radi toga što nismo u mogućnosti šire ulaziti u obrazloženja znanstvenika, da te uputim na djelo Dr. Edvarda C. Freilinga i skupine autora „Scientists for life“ – Znanstvenici za život, s naslovom:“ Što tvrdi moderna znanost o početku života pojedinog čovjeka“ Zagreb 1999. Izdavanje su pomogli Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, a također i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
Danas se u svijetu vode velike rasprave o pitanju, kada počinje život pojedinog čovjeka, a to posebno iz razloga sporova o pravu na pobačaj.
Naći ćemo različite odgovore kao što su:

  1. Život počinje u trenutku začeća
  2. Život počinje kada je dijete sposobno za život izvan tijela majke
  3. Život počinje rođenjem
  4. Život počinje kada je osoba priznata od društva
  5. To je pitanje na koje znanost ne može odgovoriti
  6. Odgovor na to pitanje je stvar vjere.

Svi su ovi odgovori nepotpuni. Mnogi traže odgovor na to pitanje na pogrešnom mjestu. Nikome ne bi palo na pamet da pozove automehaničara kada mu pukne cijev u kupaonici, ili, da pozove vodoinstalatera da ga brani na sudu. Svi ti ljudi mogu biti stručnjaci za svoje područje, ali nisu stručnjaci za odgovor na pitanje kako nastaje život.
Biologija je znanost o životu. Kada se znanstvenik suoči s tim pitanjem: „Kada počinje život?“ prvo što treba utvrditi jest o kakvoj vrsti života govorimo?  Uzrok je tome činjenica da Webster daje 21 definiciju života, ne računajući podskupine. Ovisno o tome koju definiciju izaberemo, odgovor znanstvenika varira od :“ Život postoji oduvijek“ do: „ Život počinje smrću!“ .
Nešto, što uglavnom svi znanstvenici prihvaćaju, jest načelo o neprekidnosti – kontinuitetu života.
Profesor Garrett Hardin član je Odjela za biološke znanosti na kalifornijskom sveučilištu Santa Barbara, pišući u časopisu Psyhology Today kaže:
„ No kada život uistinu počinje? Točan je odgovor jednostavan: Nikada. Život završava, i to često, ali nikada ne počinje. On se samo prenosi s jedne stanice na drugu. Svi se biolozi slažu s tim odgovorom.“ Naglašava profesor Hardin.
Priznati biolog Theodosius Dobzhansky iskazuje to vrlo jednostavno:“ Život nastaje samo iz života koji je već prije njega postojao.“
A na pitanje:“ Kada počinje ljudski život?“ znanstvenici odgovaraju kao i u prethodnom slučaju: „ Nikada“ Kao i život, i ljudskost je neprekidna. I bitno i izvanjski gledano, sperma, jajašce, zigota i sve stanice, tkiva i razvojni stupnjevi koji nastaju iz zigote su ljudski. Ni za jedno od ovoga nikada se ne može reći da pripada nekoj drugoj vrsti. Ljudski život ne započinje, on se prenosi.“
Vidite, znanstvenici, tražeći dokaze došli su do tog zaključka, da se život i ljudskost prenosi od vječnosti. A tko je ta vječnost, a tko je taj početak? Na to pitanje nam jedino Biblija daje pravi odgovor:
„ U početku stvori Bog nebo i zemlju. U početku stvori Bog čovjeka“, kada mu udahne duh života. Božjega života i od tada se kao što kažu znanstvenici „taj život i ta ljudskost prenosi“.